Blog

Što će ljudi jesti za 100 godina?

2024. 04. 19.

Što će ljudi jesti za 100 godina?

Gledajmo u budućnost kroz naočale današnjice

Važno je na početku reći da je naš sljedeći članak samo pretpostavka. Predviđali su budućnost već i prije 100 godina, s više ili manje uspjeha. Početkom 20. stoljeća, kada su se pojavili automobili, znanstvenici su predviđali da će do kraja stoljeća muške noge atrofirati. Naspram njih, žene nije čekala takva budućnost. činjenica je da sjedimo puno više nego prije.

Isto su postojale pretpostavke početkom dvadesetog stoljeća, kakvo će biti zdravstveno stanje ljudi krajem stoljeća. U to vrijeme su predvidjeli, što prosječna životna dob će biti 100 godina. Naspram tog mišljenja danas samo 0,03% čovječanstva može doživjetu tu starost. U Mađarskoj 2024-e godine očekivana životna dob u trenutku rođenja je 74 godine. (To je najgora vrijednost među članicama EU.)

Važno je vidjeti da svako promišljanje gleda u budućnost samo na temelju trenutnih procesa.

Održiva potrošnja

Stanovništvo Zemlje 2024. godine bit će više od 8 milijardi ljudi. Uglavnom, s tim ne bi ni bilo problema. Pošto naše trenutno znanje i tehnologije kojima raspolažemo omogućili bi nam prehranu toliko ljudi. Problem je u distribuciji. U razvijenijim zemljama 30% proizvedene hrane završi u smeću. U nekim zemljama, međutim, stanovništvo pati od gladi.

Živimo u besmislenom hedonizmu. Puno ljudi pati od pretilosti. Da ne spominjemo ostale povezane zdravstvene probleme. Čovjek budućnosti mora svjesnije jesti.

Drugi problem je što proizvodnja hrane emitira mnogo stakleničkih plinova. To dovodi do klimatskih promjena koje pojedine biljne vrste teško podnose. Proizvodnja kave, primjerice, postaje neodrživa do te mjere da bi, prema nekim procjenama, naš omiljeni jutarnji napitak mogao potpuno nestati do 2080. godine.

Što čovječanstvo sada može učiniti?

Smanjenje konzumacije mesa može uvelike poboljšati našu situaciju. Proizvodnja 1 kalorije govedine oslobađa 30 puta više stakleničkih plinova u atmosferu nego ista količina tofua. Teško je promijeniti naše potrošačke navike. Naš odnos prema hrani dijelom je kulturan, a dijelom emotivan.

Otvorenost prema novim stvarima bit će bitna u budućnosti.

Problem je u načinu proizvodnje mesa, a ne konkretno u konzumaciji mesa.

Insekti na jelovniku

Alternativno rješenje može biti traženje drugih izvora proteina. Nevjerojatno, 2 milijarde ljudi sada jede insekte na dnevnoj bazi. S druge strane, prosječan Europljanin se naježi na tu pomisao.

Unatoč tome, na našem se jelovniku protiv naše volje već nalazi mnogo insekata, koje prehrambena industrija rado koristi kao bojila.

Utjecaj proizvodnje proteina insekata na naš planet je zanemariv. Što se tiče nutritivne vrijednosti, također ima puno bolje parametre od bilo kojeg mesa koje se danas proizvodi za ljudsku prehranu.

Biljna hrana i precizna fermentacija

Sve dok se sprijateljimo s hamburgerom od skakavaca, možda postoji prihvatljivija alternativa, konzumacija biljnog "mesa". Okus Beyond Meat, pljeskavice za hamburger napravljene uglavnom od graška, cikle i krumpira, sličan je govedini.

Druga vrsta rješenja je precizna fermentacija. Odnosno, laboratorijsko meso i riba proizvedeni ovim procesom. Tijekom postupka životinjske matične stanice miješaju se s tekućinom koja se naziva medij u staklenoj posudi. Ova tekućina sastoji se od minerala i elemenata u tragovima. Postoje svi uvjeti koji su potrebni da bi matična stanica počela rasti. Dobivena biomasa se miješa s biljnim proteinima kako bi mesu dala strukturu i potporu. Proces se odvija u potpuno zatvorenom i steriliziranom sustavu.

Ogromna prednost može biti što je meso proizvedeno na ovaj način bez toksina, hormona i mikroplastike. U prilog joj ide i to što ovaj postupak ne zahtijeva velike površine zemlje. Nedostatak je, međutim, što je postupak još uvijek na samom početku i skup. Trenutačno nije pogodan za masovnu proizvodnju. No, do kraja stoljeća ovaj će postupak zasigurno biti rješenje za mnoge probleme.